U posljednjih deset godina zabilježen je značajan porast mladih koji uživaju u heroinu u Bosni i Hercegovini, a na osnovi neizravnih pokazatelja taj broj iznosi više od 10.000 heroinskih ovisnika, prema podacima UN-a.
Do nagloga porasta broja ovisnika u Bosni i Hercegovini posebno je došlo u periodu poslije rata, jer je položaj BiH na takozvanoj balkanskoj ruti trgovine narkoticima doprinijelo i povećanoj dostupnosti narkotika.
“Većina mladih započinje svoju ‘karijeru drogiranja’ pušenjem marihuane, pijenjem alkohola, a potom ekperimentiranjem sa psihostimulansima (Amfetamini, Ecstasy), opijatskim analgeticima (Tramadol), benzodiazepinima (Apaurin, Lexillium, Xanax i sl)” naglašava u razgovoru za Radiosarajevo.ba neuropsihijatrica Snježana Marjanović Lisac, šefica odjeljenja za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti Sarajevske županije.
Prema njezinim riječima, u fazi ekperimentiranja u većini slučajeva droga u početku ima blagotvorne i često ugodne efekte.
“Mladi čovjek ulazi u svijet droge postupno i s neosnovanom iluzijom i uvjerenjem da može kontrolirati upotrebu droga. Uobičajeni način razmišljanja je ‘to je samo zabava’, ‘uzimam samo vikendom’, ‘mogu stati kada odlučim’. Ova faza je poznata kao faza ‘medenoga mjeseca’ s drogama. U ovoj fazi se i širi ‘ideja drogiranja’ među prijateljima, parterima i vršnjacima”, ističe Marjanović Lisac.
Nakon “medenog mjeseca” s drogama, mladi čovjek ulazi u sljedeću fazu, a to je eksperimentiranje s teškim opijatima poput heroina, uslijed čega dolazi do poremećaja metabolizma i funkcionalnosti živčanoga sustava takozvanih centara ugode...
